Da ste me pitali prije par godina, rekla bih vam da je mala vjerojatnost da ću zakoračiti u svijet freelancera. Sada, sedam mjeseci nakon što sam iskoračila iz sigurnosti zone komfora, priča je skroz drugačija.
U utorak 29. svibnja održan je panel Razgovor uz šank: Kako postati i ostati freelancer? – neobavezno druženje freelancera i onih koji tek razmišljaju to postati – kako bi razmijenili iskustva i povezali se.
Govornici na panelu bili su: Matija Raos, predsjednik Hrvatskog društva nezavisnih profesionalaca, Goran Molnar i Emil Drkušić, freelanceri iz IT sektora i moja malenkost, a moderator je bio Miroslav Wranka, freelance novinar i dizajner igara.
Cijeli koncept panela je bio odlično zamišljen jer je cilj bio da publika panelistima postavlja pitanja kako bi dobili konkretne odgovore o svemu što ih zanima.
Jesu li freelance platforme jedini izvor poslova
Nakon kratkog predstavljanja svakog od nas, krenula su pitanja. Očekivano, jako puno ih je bilo o feelance platformama.
Nekako sam dojma da jako puno ljudi vjeruje da je to jedini način pronalaska posla kad se odlučite na samostalno zapošljavanje. To je možda „najlakši“ način da dođete do stranih klijenta, ali ne i jedini način samozapošljavanja.
Emil i Goran su objasnili kako prepoznati potencijalno „loše“ klijente, tj. one s kojima biste mogli imati problema oko naplate, koji će vas tražiti da im u sklopu dogovorenog posla napravite „još samo ovo“ ili u startu pokušavati spustiti cijenu vašeg rada plašeći vas Indijcima.
Ono što obojica naglašavaju je da prvih pet poslova morate odraditi savršeno kako bi dobili dobre ocjene klijenata. Ako u startu dobijete loše ocjene, trebat ćete uložiti puno više truda i vremena da to popravite.
Koji su još načini pronalaska klijenata
Jedan od načina koji je meni pomogao da dođem do prvih klijenta je moja mreža poznanstava.
Odlična prilika za upoznavanje potencijalnih klijenta i suradnika (jer naći ćete se u prilici da vam treba netko s vještinama koje sami ne posjedujete kako bi napravili neki projekt ili radili s nekim klijentom dugoročno) pruža vam se baš na ovakvim događanjima (panelima, konferencijama, meetupovima…).
Ne ustručavajte se prići osobama koje su vam zanimljive, bilo da ste ih prvi puta vidjeli i čuli ili ih već duže pratite na društvenim mrežama. Možda ih smatrate stručnjacima koje ne zanimaju mišljenja „običnih smrtnika“ ili početnika u poslu i zbog toga imate određeni strah od odbijanja pa radije odlučite pratiti ih i dalje iz sjene.
No, vjerujte mi, sve su to obični ljudi koji će s vama razgovarati kao sa sebi ravnima. Ako se to i ne dogodi, bar ćete znati da nisu vrijedni vaše pažnje.
Od 20-ak prisutnih, meni je nakon panela prišla jedna osoba koju nisam znala od prije i predstavila mi se. Majo, drago mi je da smo se upoznale i vjerujem da ćemo se još sretati. 🙂
Još jedan način da vas potencijalni klijenti kontaktiraju je putem vaših profila na društvenim mrežama. I pri tome ne mislim samo na LinkedIn iako mu je to svrha. Zato pazite što objavljujete na svim svojim profilima i što je sve o vama javno dostupno jer potencijalni klijent će vas sigurno guglati.
Barem je danas lako provjeriti što se na internetu može pronaći o vama guglanjem. Ako slučajno ne znate, otvorite novi prozor svog internetskog pretraživača u „incognito“ modu i upišite svoje ime i prezime.
Jedna napomena, ja nisam wannabe standup komičarka na koju ćete naići guglanjem mog imena i prezimena. 😉
Kako o(p)stati u samostalnom poslu
Mislim da je Matija dovoljno puta tijekom panela naglasio važnost razumijevanja da samostalni rad nije neki fensi posao već da, ako želite raditi legalno, morate znati koja i kolika davanja državi trebate platiti.
Nije isto radite li na autorski ugovor ili ugovor o djelu ili ste otvorili paušalni obrt (i iskoristili državne poticaje). Nije isto radite li za klijente u Hrvatskoj ili strane klijente. Nije isto radite li za klijente iz EU ili za one iz drugih država. Dobro se informirajte prije nego što počnete raditi.
Možda se nekima činilo i pretjerano, ali vjerujem da je kroz svoj dugi staž freelancinga i udrugu Matija upoznao jako puno ljudi koji su bez razmišljanja i prethodnog istraživanja krenuli u samostalni posao. I jako brzo završili s istim kad su shvatili da to nije baš laka zarada.
Kad ste freelancer, vi ste i direktor i tajnica i računovođa i marketingaš… barem na početku dok se vaš posao ne razvije.
Prije pokretanja posla trebate nešto i uštedjeti
Svi sudionici panela su se složili da je potrebno, prije pokretanja svog posla, osigurati si neki iznos od kojeg ćete moći živjeti barem 3 mjeseca (optimalno 6 mjeseci).
Taj iznos varira ovisno o vašim životnim troškovima. Predlažem da pratite neko vrijeme koliko mjesečno trošite na određene stvari (stan, režije, automobil, osiguranje, štednja, hrana…). Ne zaboravite dodati i izdatke koji vas usrećuju (odjeća, kino, godišnji odmor, kava u kafiću, izlasci…) jer teško da ćete odjednom prijeći na asketski način života s minimalnim potrebama. 🙂
Tome dodajte mjesečna davanja koja ćete imati prema državi ako otvorite paušalni obrt i dobit ćete iznos koji vam je potreban.
Ako ćete raditi na autorski ugovor ili ugovor o djelu, tada klijent preuzima obavezu plaćanja vaših doprinosa i poreza. I u tom slučaju će vam trebati ušteđevina za periode u kojima nećete imati posla (a bit će ih sigurno). Takvi ugovori su već duže nepopularan način poslovanja zbog povećanog poreza na iste.
Tako da, ako planirate dugoročno samostalno poslovati, trenutno je paušalni obrt najbolje što ova naša država nudi.
Moglo bi se o ovoj temi još puno pisati i raspravljati, ali završit ću s porukom svima koji razmišljaju o samostalnom poslu.
Biti sam svoj gazda istovremeno je i divno i zastrašujuće.
Zastrašujući dio je kad shvatite da svaki mjesec morate platiti davanja državi bez obzira imali vi posla ili ne, imali taj mjesec primanja ili ne. I birokracija ponekad zna pokvariti cijeli dojam pa se morate sami informirati i razumjeti zakone.
Možete i platiti nekome da to radi za vas, ali i u tom slučaju morate sami znati osnove kako biste znali kome povjeriti taj dio posla jer pred državom za greške odgovarate vi, a ne vaše računovodstvo.
Divno je jer imate priliku sami si kreirati radno vrijeme, raditi tamo gdje vam najviše odgovara (u vlastitom stanu, coworking prostoru, kafiću, parku, aerodromu, plaži…), planirati godišnji odmor kad vama to odgovara (koji nikada neće izgledati kao godišnji odmor kad ste stalno zaposleni :))…
Dobro se informirajte prije nego napravite korak u samostalni posao. Kako ne bi provodili sate surfajući u potrazi za informacijama, pitajte one koji su već u tome da vam daju savjet.
Stvarajte i širite svoju mrežu kontakata jer, vjerujte mi, sve je lakše kad u tome niste sami.